Ovih dana se svi pitamo šta nam treba od lijekova, i suplemenata dok pandemija radi novog korona virusa traje.
Kako treba vaša kućna apoteka izgledati, otkrila nam je Tatjana Šipetić, koja je inače farmaceut i predsjednica Farmaceutske komore Srbije.
– na svoju ruku ne liječite; svi imamo tu malu kutiju sa lijekovima, volimo biti sami doktori, ali to je jako pogrešno ako radite bez savjeta stručnjaka. Farmaceut i ljekar može da procijeni kad je samomedikacija opravdana, da vam ukažu na posljedice nepravilnog i samoincijativnog uzimanja lijekova.
– toplomjer; danas u apotekama imate priliku da kupite digitalni, koji ima galijum, prpomet termometara sa živom je zabranjen, iz sigurnosnih razloga ne trebate da kupujete. Ako slomite termometar sa galijumom, to se lako može krpom pokupiti i odložiti kao bilo koji drugi otpadak.
– lijek za snižavanje temperature; sastavni dio vaše apoteke treba biti antipiretik, on će vam sniziti temperaturu, takvo dejstvo ima. Sa vašim farmaceutom se posavjetujte oko ovog lijeka
– biljni preparati za suh i produktivan kašalj; pošto je kod virusnih infekcija suhi kašalj česti pratilac, u kućnoj apoteci nađite proizvod koji je napravljen na biljnoj bazi, da biste olakšali ove simptome.
– preparati za jačanje imuniteta; veliki broj preparata postoji, ali ono što će vam pomoći su cing, vitamin C, vitamin D, selen, bakar
– med i propolis; ovo će vam dobro doći kao prirodni antioksidanas i antibiotik
– redovnu terapiju uzimajte; ako koristite hroničnu, morate voditi računa da redovno i pravilno koristite lijekove koje su vam propisali
– prevencija je najvažnija, dakle vodite računa o higijeni
BONUS
Epidemija korona virusa trajaće do proljeća 2021. godine, ocjenjuju stručnjaci iz Ujedinjenog Kraljevstva.
List Gardijan došao je do prvih procjena stručnjaka koji pretpostavljaju da će epidemija u Ujedinjenom Kraljevstvu trajati do proljeća 2021. godine i da će dovesti do hospitalizacije 7,9 miliona ljudi, kao i da će se do kraja epidemije oko 80 odsto Britanaca zaraziti korona virusom.
Vrhunac epidemije ova zemlja očekuje od kraja maja do sredine juna, kada će pritisci na bolnice biti najveći. Sve zemlje svijeta u ovom trenutku ujedinjene su u naporima da što efikasnije i brže suzbiju epidemiju, a novu sjenku na problem baca posljednja vijest iz SZO koja glasi da su ljudi prenosioci virusa i dvije nedelje nakon što svi simptomi korona virusa nestanu.
Kako piše Gardijan, stručnjaci savjetuju da će virus ponovo početi da hara u toku jeseni ili zime, što znači da će sve zemlje morati da razviju dugoročne planove za takve slučajeve.
Prva vakcina očekuje se vjerovatno za 18 mjeseci, pa je zato vrlo važno da se osmisli detaljna strategija, upozoravaju stručnjaci.
Ponekad je moguće oboljele u kratkom roku identifikovati i izolovati. U takvim slučajevima, broj ljudi koje jedan oboleli uspijeva da zarazi (R0) pada ispod 1 i epidemija jenjava. Sve dok je R0 veći od broja jedan, bolest će se širiti.
U slučajevima SARSA u Kini, Tajlandu, Vijetnamu, Kanadi, ovaj virus je vrlo efikasno spriječen rigoroznim merama izolacije. Ono što je tad bilo olakšavajuća okolnost je da su oni najviše zarazni imali i teške simptome, i to veoma jasne, pa je bilo lakše identifikovati ih na vrijeme. Međutim, u Torontu je SARS ponovo izbio čim su ukinute stroge mjere opreza, i to nakon što je prvi talas odlično kontrolisan.
COVID-19 nije isti kao grip
Stručnjaci uporno na to skreću pažnju. Grip je tip virusa koji se sezonski mijenja, to je činjenica, ali se pojedini sojevi ponavljaju ili su dovoljno slični prethodnim sojevima na koje smo se vakcinisali ili na koje smo stekli imunitet da možemo da se izborimo sa sezonskim mutacijama. Sa virusom COVID-19 nikada se ranije nismo sreli, pa nemamo ni tu malu zaštitu u vidu unakrsne reaktivnosti. I ovaj virus će možda jednom postati sezonski, kada ga većina preboli i pronađe se vakcina, ali ni tada se ne zna kako će izgledati.
Da je situacija alarmantna, pokazuju i brojke iz Kine i Italije. Ovih dana je Italijansko udruženje biotehničara uporedilo podatke državnih institucija o gripu iz sezone 2018.-2019. sa podacima o virusu COVID-19 iz ove godine – rezultati kažu da je u najgoroj nedelji epidemije korona virusa odnijeto 23 puta više života od najgore nedelje gripa 2019. godine.
Za prag kolektivnog imuniteta od korona virusa, potrebno je da čovječanstvo ima oko 50 odsto imunih. Tek kada polovina čovječanstva preleži ovaj virus, rizične grupe imaće zaštitu kolektivnog imuniteta. To znači da će ovaj virus nastaviti da se širi, stručnjaci se nadaju kontrolisano, sve dok populacija ne stekne imunitet.
Međutim, ako virus brzo bude mutirao, onda ni to neće biti nikakva zaštita jer će nam trebati vakcina koja će se svaki put prilagođavati evoluiranom virusu. Tek kada budemo imali efikasne vakcine, rizične grupe moći će da se vakcinišu dok će ostali moći da stiču imunitet na prirodan način, kao danas sa gripom. Dakle, stručnjaci ne znaju koliko će ovo tačno trajati, a ono što je važno je da se strogo pridržavamo preporuka stručnjaka, da ne paničimo, ali i da ne budemo previše opušteni. Na vakcinama se radi punom parom, a na nama je da se potrudimo da što je više moguće ljudi preživi ovaj period.