Prvi simptomi korona virusa su temperatura, groznica, suho grlo, osjećaj umora i bola u mišićima. Čak 85 procenata svih zaraženih iskusiće samo ove simptome u prvoj fazi bolesti, koja traje sedam dana, dok će preostalih 15 procenata ući u takozvanu “fazu dva”, koja traje još dvije nedjelje i u kojoj se razvijaju respiratorne i druge smetnje, piše Dejli mejl.
“Simptomatologija prve faze bolesti slična je bilo kojoj viremiji i u toj fazi teško je prepoznati da li je u pitanju grip ili Covid19”, tvrdi tim naučnika koji je sproveo detaljnu studiju o ponašanju korona virusa u Vuhanu u Kini.
Dvija tima naučnika analizirala su ponašanje virusa na mjestu gdje se prvobitno pojavio, u Vuhanu u Kini, i izneli studiju koja detaljno i po danima objašnjava na koji način se virus razvija u ljudskom organizmu i kakvu simptomatologiju daje.
Analiza kliničke slike obuhvatila je odrasle ljude zaražene virusom Covid19, koji su primljeni u bolnice u Vuhanu u periodu od 29. decembra 2019. do 31.januara 2020. među kojima su oni koji su prebrodili bolest, ali i oni koji su, nažalost, preminuli.
Naučnici su utvrdili da je prosječno trajanje temperature kod zaraženih 12 dana, ali da se kašalj i respiratorne smetnje mogu zadržati i znatno duže.
Simptom kratkog daha nestajao u proseku oko 13 dana od trenutka zaraze kod onih koji su išli ka oporavku, a zadržavao se istim intenzitetom kod teže pogođenih pacijenata do trenutka smrti.
Prema sprovedenoj studiji, prosječno vrijeme od nastupanja prvih simptoma bolesti i prijema u bolnicu, pa do oporavka u Kini je bilo 22 dana, dok je period od zaraze do smrti iznosio 18,5 dana.
Timovi su takođe zaključili da virus napreduje od blagih simptoma do teške respiratorne insuficijencije u roku od osam dana. Prvi simptomi vezani za otežano disanje pojavljivali su se u proseku petog dana, da bi se u naredna tri dana rapidno pogoršavali, a osmog dana bi došlo do zastoja disanja i dalja nega je zahtevala stavljanje pacijenata na respiratore.
Razvoj bolesti po danima
Dan 1. Pacijenti mogu ojsećati blagu groznicu, bolove u mišićima, zamor i osjećaj suvog grla. Mali broj je prijavio i osjećaj mučnine kao simptom.
Dan 5. Stariji pacijenti i pacijenti koji boluju od neke hronične bolesti počinju da osjećaju prve tegobe sa disanjem. Mali procenat (10%) pacijenata prijavio je u ovom periodu osjećaj mučnine i upornu dijareju.
Dan 7. U ovom periodu pacijenti kod kojih su se razvile teže respiratorne smetnje dolaze u fazu kada moraju biti hospitalizovani zbog rizika od kolapsa pluća. Kod druge grupe pacijenata koju čini oko 85 procenata svih obolelih, opet, ovo je period kada znaci bolesti počinju da se povlače i klinička slika se drastično popravlja.
Dan 8. Kod pacijenata kod kojih su se respiratorne smetnje pogoršavale dolazi do akutnog respiratornog sindroma, kada pluća više nisu u stanju da tijelu i vitalnim organima obezbijede dovoljno kiseonika. U ovu fazu bolesti dospjelo je oko 15 procenata oboljelih.
Dan 10. Pacijenti čije se stanje pogoršava prebacuju se u jedinice intenzivne njege, gde im dalje pruža neophodna njega.
Dan 12. U ovom periodu, prema studiji iz Vuhana, temperatura polako počinje da jenjava kod onih sa lakšom ili srednje teškom kliničkom slikom.
Dan 13. Kod pacijenata koji su razvili respiratorne smetnje, ovaj simptom počinje da jenjava, opet u slučajevima lakših i srednje teških kliničkih slika (85%). Dok kod preostalih 15% simmptomatologija stagnira ili se pogoršava dok ne nastupi smrt.
Preporuke SZO, epidemiologa i zdravstvenih radnika u prevenciji zaraze virusom Covid19 su pojačana lična higijena, higijena životnog prostora sredstvima poput alkohola i asepsola, sterilisanje stvari sa kojima smo u stalnom kontaktu, poput mobilnih telefona i samoizolacija, odnosno izjbegavanje kontakata u najvećoj mogućoj mjeri.
Bonus
Epidemija korona virusa trajaće do proljeća 2021. godine, ocjenjuju stručnjaci iz Ujedinjenog Kraljevstva.
List Gardijan došao je do prvih procjena stručnjaka koji pretpostavljaju da će epidemija u Ujedinjenom Kraljevstvu trajati do proljeća 2021. godine i da će dovesti do hospitalizacije 7,9 miliona ljudi, kao i da će se do kraja epidemije oko 80 odsto Britanaca zaraziti korona virusom.
Vrhunac epidemije ova zemlja očekuje od kraja maja do sredine juna, kada će pritisci na bolnice biti najveći. Sve zemlje svijeta u ovom trenutku ujedinjene su u naporima da što efikasnije i brže suzbiju epidemiju, a novu sjenku na problem baca posljednja vijest iz SZO koja glasi da su ljudi prenosioci virusa i dvije nedelje nakon što svi simptomi korona virusa nestanu.
Kako piše Gardijan, stručnjaci savjetuju da će virus ponovo početi da hara u toku jeseni ili zime, što znači da će sve zemlje morati da razviju dugoročne planove za takve slučajeve.
Prva vakcina očekuje se vjerovatno za 18 mjeseci, pa je zato vrlo važno da se osmisli detaljna strategija, upozoravaju stručnjaci.
Ponekad je moguće oboljele u kratkom roku identifikovati i izolovati. U takvim slučajevima, broj ljudi koje jedan oboleli uspijeva da zarazi (R0) pada ispod 1 i epidemija jenjava. Sve dok je R0 veći od broja jedan, bolest će se širiti.
U slučajevima SARSA u Kini, Tajlandu, Vijetnamu, Kanadi, ovaj virus je vrlo efikasno spriječen rigoroznim merama izolacije. Ono što je tad bilo olakšavajuća okolnost je da su oni najviše zarazni imali i teške simptome, i to veoma jasne, pa je bilo lakše identifikovati ih na vrijeme. Međutim, u Torontu je SARS ponovo izbio čim su ukinute stroge mjere opreza, i to nakon što je prvi talas odlično kontrolisan.
COVID-19 nije isti kao grip
Stručnjaci uporno na to skreću pažnju. Grip je tip virusa koji se sezonski mijenja, to je činjenica, ali se pojedini sojevi ponavljaju ili su dovoljno slični prethodnim sojevima na koje smo se vakcinisali ili na koje smo stekli imunitet da možemo da se izborimo sa sezonskim mutacijama. Sa virusom COVID-19 nikada se ranije nismo sreli, pa nemamo ni tu malu zaštitu u vidu unakrsne reaktivnosti. I ovaj virus će možda jednom postati sezonski, kada ga većina preboli i pronađe se vakcina, ali ni tada se ne zna kako će izgledati.
Da je situacija alarmantna, pokazuju i brojke iz Kine i Italije. Ovih dana je Italijansko udruženje biotehničara uporedilo podatke državnih institucija o gripu iz sezone 2018.-2019. sa podacima o virusu COVID-19 iz ove godine – rezultati kažu da je u najgoroj nedelji epidemije korona virusa odnijeto 23 puta više života od najgore nedelje gripa 2019. godine.
Za prag kolektivnog imuniteta od korona virusa, potrebno je da čovječanstvo ima oko 50 odsto imunih. Tek kada polovina čovječanstva preleži ovaj virus, rizične grupe imaće zaštitu kolektivnog imuniteta. To znači da će ovaj virus nastaviti da se širi, stručnjaci se nadaju kontrolisano, sve dok populacija ne stekne imunitet.
Međutim, ako virus brzo bude mutirao, onda ni to neće biti nikakva zaštita jer će nam trebati vakcina koja će se svaki put prilagođavati evoluiranom virusu. Tek kada budemo imali efikasne vakcine, rizične grupe moći će da se vakcinišu dok će ostali moći da stiču imunitet na prirodan način, kao danas sa gripom. Dakle, stručnjaci ne znaju koliko će ovo tačno trajati, a ono što je važno je da se strogo pridržavamo preporuka stručnjaka, da ne paničimo, ali i da ne budemo previše opušteni. Na vakcinama se radi punom parom, a na nama je da se potrudimo da što je više moguće ljudi preživi ovaj period.