Dr Seferović se osvrnuo na usku vezu između emocija i bolesti srca, kao i na fizičku aktivnost!
Da li emocije stvarno mogu da pogoršaju zdravlje i da nekome zbig njih “prepukne” srce? O tome je u RTS-ovoj “Ordinaciji” govorio kardiolog i akademik SANU, dr Petar Seferović.
“Izuzetno teške i dramatične posledice koje se najčešće odnose na život i zdravlje naših bližnjih ili na poslovne odluke mogu da dovedu do fatalnog ishoda na srce”, započeo je doktor, a zatim objasnio o čemu se radi.
“Ovde je riječ o uticaju tzv. kateholamini – simpatičnih supstanci na srčani mišić koji ubrzavaju njegov rad i povećavaju pristisak i izazivaju suženje arterije srca. Pa tako, osoba koje se susretne sa tim može da doživi infratk ili iznenadnu smrt zbog aritmije”, objasnio je dr Seferović. Druga emocija koja i te kako utiče na zdravlje srca je hronični stres:
“Hronični negativni stres vezan je za prvo opstanak, onda reputaciju, a zatim želju da se napreduje u nečemu”, objasnio je doktor i dodao da hronični stres takođe ubrzava srčani rad i dovodi do povišenog krvnog pritiska i aritmije. Na pitanje koja fizička aktivnost jača srce, doktor je rekao da je u pitanju svaka!
“Svaka aktivnost u toku dana se sabira”, rekao je doktor i dodao da on nikada ne izađe iz kuće, a da prvo ne uradi 20-minutni trening u vidu vježbi zagrijavanja. Međutim, to nije dovoljno, napomenuo je doktor i osvrnuo se na svakodnevno šetanja i čuvenoih 7 000 koraka koji kada se pretvore u vrijeme iznose pola sata.
“Ljudi koji imaju srčanu slabost, svi bolesnici treba da imaju određeni nivo fizičke aktivnosti”, rekao je on i preporučio period od dvije sedmice uz set vježbe posle kojih se ne zamarate previše. Ukoliko neko ima ozbiljnije srčane probleme trebalo bi da se posavetuje sa svojim doktorom ili kardiologom. A kako su posljednje dvije godine, virusi u velikoj meri prisutni (sam primjer je korona virus), doktor je objasnio i kako oni utiču na rad i zdravlje srca.
“Dvedeseti prvi vijek je vijek virusa i njihovog napada na srce. U posljednjih 20 godina, krajem 90-ih, vrlo veliki broj ljudi je doživjelo zapeljenje srčanog mišića – miokarditis”, objasnio je dokor. Kako biste bili mirni, prema savjetima doktora potrebno je da na vrijeme uradite ultrazvuk srca, izvadite titar virusa, magnetnu rezonancu, a dosta stvari mogu da se vide i na EKG-u. Konkretnih lekova za lečenje upale srca nema, ali adekvatno ponašanje, briga o sebi i pravovremeni pregledi su od velike pomoći.
Šta je srčana slabost?
Prema riječima doktora Seferovića, srčana bolest je izuzetno opasna, a utvrđeno je i da su određeni lijekovi, poput gliflozina, izuzetno značajni u liječenje srčane su insufijencije jer zaustavljaju slabljenje našeg najjačeg mišića u tijelu. Srčana slabost nije izlječiva, ali može da se odloži i produži vijek. Doktor Seferović je rekao da je postavljanje dijagnoze na vrijeme od velike važnosti.
“Svi oni koji sa 35 godina imaju povišeni krvni pritisak, neminovno je da će za 10 godina da budu u riziku od dobijanja srčane slabosti”, upozorio je doktor i akademik za kraj.
(MONDO)