Svi znamo da “prelazno doba” u životu žene prate velike tegobe. Rijetke su one koje su kroz menopauzu prošle bezbolno, jer prestanak rada jajnika i pad njihovih hormona unose neprijatne promjene u ženin život. O tome šta se dešava i kakva rješenja postoje, govori dr Dejana Milojević, specijalista ginekologije i akušerstva u “Medigrupu”koja se posebno bavi ovim problemom.
*Koji period života tačno zovemo menopauzom?
“Menopauza je normalni dio starenja i obično se dešava između 45. i 55. godine života. Može nastati postepeno, ali i naglo, nakon operacije genitalnih organa. Svakako označava vrijeme prestanka funkcije jajnika i prestanka ciklusa, koje opet može biti uslovljeno neregularnim ciklusima, produženim, i to je obično simptom koji žene dovodi ginekologu. Nažalost, simptomi nastaju mnogo ranije, često budu ignorisani i neprepoznati. Menopauza i dalje predstavlja medicinski bauk o kome se rijetko govori. Svakako zaslužuje značajno mjesto, jer žena provede trećinu života u klimaksu, boreći se sa svim njegovim izazovima.”
*Kakvi su simptomi i da li su prirodni s obzirom na ubrzani tempo života?
“S obzirom na to da menopauza predstavlja odgovor organizma na nedostatak polnih hormona čija funkcija postepeno slabi i gasi se, simptomi su vezani za cijelo tijelo. Kao ginekolog, ističem prve simptome genitourinarnog trakta – neuredna krvarenja, neodređeni bolovi pri dnu stomaka, ojsećaj peckanja, vučenja, nelagodnost, neugodni seks, učestalo mokrenje nevezano za infekciju, simptomi nevoljnog ispuštanja urina, kao i poremećaj statike genitalnih organa. Svakako je to združeno sa simptomima pada estrogena – noćno znojenje, nesanica, valunzi, vazomotorni simptomi, tahikardije. Ono što bih istakla jesu kognitivni simptomi – razdražljivosti, depresija.”
*Ako se žena osjeća loše u menopauzi, ne koristi nikakve lijekove, kako se to odražava na njeno zdravlje, do čega može dovesti, bolesti?
“Ne postoji žena koja nije osjetila simptome menopauze. Današnje vrijeme i tempo života nameću stresni milje za ženu. Naše majke, bake nisu pridavale značaj tome, ali mišljenja sam, najprije kao lekar koji se bavi ovom problematikom, da taj dio svakako treba prevazići i otvoreno razgovarati o tome. Dijabetes, hiperlipidemija, gojaznost, hipertenzija, hipotireoza, osteoporoza, stres, nevoljno ispuštanje urina, depresija najčešće su bolesti. Komplikacije su infarkti mozga, srca, prelomi kostiju, prolaps genitalnih organa, odmakle depresije. Većina bolesti, nažalost, ne povezuje se sa deficitom i disbalansom hormona i vodi u vrlo ozbiljna stanja. Navešću primer da je broj infarkta miokarda kod žena i muškaraca skoro izjednačen, a nekako je ranije statistika bila vezana za mušku populaciju.”
*Šta ljekar preporučuje da se uradi od laboratorijskih analiza i ostalih pretraga?
“Ja bih to nazvala specijalističkim pregledom u premenopauzi. Svakako kompletan ginekološki pregled sa papatestom, UZ pregledom, skriningom infekcija, pregledom karličnog dna i ultrazvučnim pregledom dojki. Što se tiče laboratorijskih pretraga i nivou hormona – svakako FSH estradiol uz dopunu drugih, lipidni status, status koagulacije. Ovo se odnosi na relativno zdrave žene. One koje su imale onkološke bolesti, više hroničnih ili autoimunih bolesti, dobijaju drugi algoritam pregleda. To podrazumeva konzilijarne odluke o lečenju ili nadomeštanju hormonskom terapijom, uz procjenu benefita za stanje pacijentkinje.”
Kakve vrste terapija postoje – od tableta, flastera, ulja…
“Postoji najprije klasična hormonska terapija i prema preporukama Internacionalnog udruženja za menopauzu, indikacije za primjenu hormonske supstitucije su: rani simptomi estrogenske deficijencije, intermedijarni simptomi vezani za urogenitalnu atrofiju i kasni simptomi vezani za prevenciju i lečenje osteoporoze. U velikim istraživanjima terapije estogenom koja se primjenjuje na koži flasterima, gelovima, sprejovima koje je odobrila FDA, povezane su s manjim rizikom od nastanka krvnih ugrušaka od standardnih tableta sa estrogenom. S druge strane, studije koje direktno upoređuju oralnu i hormonsku terapiju putem kože nisu sprovedene. Mnogo je različitih opcija hormonske terapije estradiola i progesterona koje su odobrene od FDA i biohemijski identičnim hormonima koji se proizvode u tijelu. Ali zasad nema naučnog dokaza da je bioidentična hormonska terapija sigurnija ili da bolje deluje. Ova terapija je prihvatljiva za populaciju do 59 god. i unutar 10 godina menopauze i za zdrave žene koje imaju simptome.”
*Da li žena treba da uzima sama hormone bez savjetovanja s ljekarom?
“Kao i svaki drugi lijek, uvijek se uzima uz savjet ljekara. Mišljenja sam da i suplemente ne treba uzimati bez savjeta ljekara. Ne može organizam iskoristiti sve što unesemo, svaki oblik lijeka ima svoju kako farmakodinamiku, tako i kinetiku, podnošljivost sa drugim lijekovima ili čak nepodnošljivost, te je svakako ljekar taj koji treba da donese odluku u saradnji sa svojim pacijentom.”
Osim liječenja hormonima, kako žena treba da se hrani i kakvim načinom života da živi da bi ostala zdrava?
“Termini zdravi stilovi života, ishrana, vježbe… danas su visokokotirani. U moru preporuka vezanih za ishranu istakla bih genetski test vezan za ishranu, koji lijepo definiše ono što jesmo. Daje nam odgovor na postavljeno pitanje, a u skladu sa našim genomom, šta možemo unosti od hrane da budemo zdravi i dugovječniji. Na kraju, da citiram Molijera – žena je jedino stvorenje na svijetu koje može za istu stvar da se smije i plače. Prosto – to je žena.”
Kakve su dobrobiti hormonske terapije?
“Odgovor je vrlo jednostavan – poboljšanje kvaliteta života. Šta god pod tim posmatrali, svakako je odgovor pacijenata na to najmjerodavniji. Opet govorim o relativno zdravim ženama. Svaka pacijentkinja ima svoj menopauzalni dnevnik, gdje upisuje svoje simptome i intenzitet simptoma, te se tako najbolje prati šta treba korigovati, dozu hormona, aplikacije, vrijeme kada uzima terapiju, uz kontrolu laboratorijskih parametara. Životni vijek je produžen, samim tim treba poboljšati njegov kvalitet.”
Postoje li narodni lijekovi koji mogu da zamene ili ublaže tegobe?
“Danas postoji dosta informacija o prirodnim preparatima. Lijek je jedno, pomoćno ljekovito sredstvo je potpuno nešto drugo. Priroda nas je svakako definisala i nekako sve zdravo vezujemo sa prirodom. Nisam protivnik prirodnih supstanci. Konvencionalna medicina ima svoje mjesto. Tijelo, um i duh čine neraskidivu cjelinu i pojedinac je vezan za okolinu, društvo i svijet u kome živi. A to je već nekako definicija holističkog pristupa, tj. cjelovitosti, što daje pečat razdoblju života žene koji je definisan kao menopauza.”
(Stil.kurir.rs)