Uz redovito pražnjenje crijeva obično vezujemo prehrambena vlakna, no tu su još mnoge komponente hrane koje pozitivno djeluju na njihov rad i uklanjanje otpada iz organizma.
Sjećate li se starih crno-bijelih TV priloga koji su prikazivali život prije 70-tak godina? Novi automobili, rijetki telefoni i radio prijemnici, moderna odjeća, porculansko posuđe, … Ljudi su, puni entuzijazma i nade, bili oduševljeni industrijskim zamahom, dostignućima i novitetima. Moderna je na široka vrata ušla i u prehranu.
Hrenovke, instant sokići, bomboni, keksi, gotova jela u konzervi, … Sve bolje od boljega. Nema u kuhinji više zemlje s krumpira niti smrada ribe. ‘ko je još lud kuhati?! Višak vremena se koristi za kulturno uzdizanje. Svi preko noći postadoše fina gospoda.
I dok su modno osviješteni za doručak jeli parizer i bijela peciva, na palenti i kiselom mlijeku ostale su još samo stare babe.
No medalja ima i drugu stranu. Zatvor stolice. Na bezreceptne lijekove protiv ovog problema, Amerikanci su krajem 40-tih godina prošlog stoljeća trošili godišnje čak 100 milijuna zelembaća.
Pa se ti povodi za modom.
Najbolji lijek za zatvor je prevencija. I zato, vratimo film svakodnevne prehrane unazad. Upravo tako.
Što učiniti?
Uz redovito pražnjenje crijeva obično vezujemo prehrambena vlakna, no tu su još mnoge komponente hrane koje pozitivno djeluju na njihov rad i uklanjanje otpada iz organizma. Ne treba puno mozgati i filozofirati.
Najjednostavnije je pozdraviti se s visokoprocesiranim industrijskim čudima i u svoj svakodnevni jelovnik uključiti neprerađenu hranu starih baba. Jedimo izvorne namirnice i riješit ćemo problem zatvora stolice.
Povrće
Povrće se mora jesti i za ručak i za večeru. I ne može se reći bilo bi dobro jesti ga. Mora se jesti i gotovo. Tu nema kompromisa. Pripremite salatu, skuhajte varivo, pecite povrće, pirjajte ga, …
Povrće sadrži vlakna, pa zato patlidžane i tikvice nemojte guliti. Nemojte guliti ni mlade krumpire ni krastavce. Šteta je baciti ono što tijelu može biti od koristi. Topljiva i netopljiva vlakna povećavaju volumen stolice i pomažu rad crijeva.
Uz to je povrće bogato antioksidansima koji čuvaju zdravlje probavnih organa.
Kupus, kiseli kupus, raštika, … pa opet kupus
Razgovarajući nedavno sa starijim ljudima koji su mladost proveli u Dalmatinskoj Zagori, zanimljivo mi je bilo slušati koliko je značajnu ulogu u njihovoj prehrani imao kupus. I dok je prisutnost mesa, mlijeka i sira na jelovniku uvelike ovisila o bogatstvu obitelji, dotle su se kupus, raštika, kelj, a zimi i kiseli kupus, jeli svakodnevno. I u dobrostojećim obiteljima i kod onih koje se nisu mogli pohvaliti izobiljem.
Kupus i njegovi rođaci kuhali bi se na lešo ili kao varivo. Pirjani kiseli kupus često bi se jeo s palentom. (I sama se zimi davim u ovom jelu.)
Kupusnjače su bogate vlaknima i magnezijem. Sada su sezonsko povrće i treba iskoristiti njihov doprinos reguliranju stolice kada se zimi jede malo teža hrana.
Jedva smo dočekali hladnije dane da navalimo na sarmu. Obično se jede uz pire krumpir. Umjesto pirea, poslužite ju s kuhanom pšenicom. Kiseli kupus i kuhana pšenica kombinacija je za poželjeti. Sigurno će vas oduševiti, a obrok ćete tako dodatno obogatiti vlaknima.
Voće
Voće je idealna jutarnja i popodnevna užina. Kada god je moguće valja jesti svježe neoguljeno voće. Svako je voće na svoj način dobro za probavu.
Šljive su prva pomoć protiv zatvora stolice. Osim vlakana, tu je i alkohol sorbitol koji također doprinosi uklanjanu otpada iz crijeva. Arheološki podaci kazuju kako su vrijednost suhih šljiva poznavali naši preci još prije više od 5000 godina.
Jabuke koristimo za pravljenje džema jer su bogate topljivim vlaknom imena pektin. No, to vlakno djeluje i laksativno. Jedite zato jabuke svježe, kuhane, pečene. Naravno, koru nemojte guliti.
Bobičasto voće sadrži vlakna i izvrstan je izvor antioksidanasa. Ljeti uživajte u svježim malinama, jagodama, borovnicama, … a zimi zamrznuto izmiksajte s mlijekom i napravite frape. Ili ga dodajte jogurtu.
I drugo voće pomaže pražnjenje crijeva. Svakako su od koristi suhe i svježe marelice, suhe smokve, kivi, kruške, breskve, …
Žitarice i mahunarke
Već su znanstvenici nakon Drugog svjetskog rata zatvor stolice pripisivali priklanjanju bijelom kruhu, a odbacivanju kruha od cjelovitog žita bogatog vlaknima. Uistinu je tome tako. Kruh napravljen po starinski, trebalo bi jesti nekoliko puta tjedno. Osim vlakana, sadrži brojne vitamine B skupine.
Tu su i druga zaboravljena jela poput Jote (varivo od graha i kiselog kupusa) ili variva od ječma. (Mmmm. Savršeno je. Napravit ću ga jednom ovaj tjedan za ručak.)
Maslinovo ulje
Ekstra djevičansko maslinovo ulje u crijevima djeluje kao mazivo. Pomaže prolaz hrane kroz crijeva. Uz to sadrži vitamin E i antioksidanse koji štite zdravlje ovih organa.
Voda
Manjak vode u organizmu doprinosi zatvoru stolice. Naime, dovoljna prisutnost vode u organizmu potrebna je kako bi topljiva vlakna mogla ispoljiti svoj pozitivan učinak na pražnjenje crijeva. Ona u doticaju s vodom bubre, povećavaju volumen stolice i tako pomažu defekaciju. Zato, pijte vodu, čajeve, jedite juhe i variva…
Tjelovježba
Neaktivnost dovodi do lijenosti crijeva. Neka vam loše vrijeme zimi ne bude izgovor da ostanete kući. Osim što doprinosi dobrom raspoloženju, te zdravlju kostiju i zglobova, tjelovježba pomaže rad crijeva. I zato, krećite se!
Što reći za kraj? S obzirom na to da je redovita stolica jedan je od znakova zdravlja, učinimo sve da ona takva uistinu i bude. Jedimo svakodnevno neprerađenu hranu.
Novi.ba/Gloria.hr