Iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) naveli su što bi bilo korisno da imamo u kućnoj ljekarni za slučaj da se zarazimo koronavirusom.
Na društvenim mrežama i raznim grupama već se neko vrijeme objavljuju razne upute o tome što bi svatko od nas trebao imati u kućnoj ljekarni za slučaj da se zarazi koronavirusom.
Ima tu svega, od raznih vitamina, preko češnjaka, limuna ili avokada, pa do uputa o tome koliko spavati, kako se masirati i koliko vode treba piti.
Pokušali smo provjeriti s liječnicima što je od toga točno, a što su mitovi. S epidemiolozima nismo imali sreće. Neki od najpoznatijih hrvatskih epidemiologa objasnili su da se ne žele miješati u posao obiteljskih liječnika.
Stoga smo se s pitanjima obratili Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine, a ovo su neki od njihovih komentara i preporuka o onome što kruži društvenim mrežama.
PARACETAMOL – DA, za snižavanje povišene tjelesne temperature. Bilo bi dobro da u ljudi u kući imaju i dekongestivne kapi za nos, sustave za ispiranje nosa i lijekove protiv kašlja.
BETADINE za ispiranje usta i grgljanje – razmatra se ispiranje usne šupljine, korištenje spreja za nos i kapi za oči da bi se smanjila mogućnost prijenosa sa zaražene osobe na zdravstvene radnike ili kao prevencija za zdravstvene radnike nakon nezaštićenog izlaganja osobi pozitivnoj na COVID-19. Također, istražuje se terapijski učinak, međutim nismo našli službene preporuke.
VITAMIN C i D3 – prvi je antioksidans i nema dokaza o učinkovitost u liječenju COVID-19, nije u službenim preporukama.
Vitamin D je imunomodulator. Istraživala se hipoteza da su se teži slučajevi bolesti javljali više u zemljama sa manjom izloženosti suncu i kod osoba s deficitom vitamina D. Postoji hipoteza o učinkovitosti u prevenciji obolijevanja i u terapiji, ali nisu provedene intervencijske studije i nije u službenim preporukama.
KOMPLEKS B – važan je za normalnu funkciju imunološkog sustava; istražuje se u prevenciji i terapiji COVID-19, ali još nije u službenim preporukama.
OKSIMETAR – DA, bilo bi odlično da ga imaju bolesnici s rizikom od razvoja težih oblika bolesti jer je saturacija ispod 94 %, osobito ako je praćena povećanim brojem respiracija u minuti i subjektivnim osjećajem zaduhe indikacija za hospitalizaciju.
VJEŽBE DISANJA – Preporučili bismo vježbe disanja svim osobama koje boluju od kroničnih plućnih bolesti, a svima ostalima kao stress relief tehniku s obzirom na to da je dokazana anksioznost kod oboljelih.
(dnevnik.hr)