Kada neko završi u karantinu zbog toga što je zaražen korona virusom, to znači da mu trenutno ne treba bolničko liječenje, ali to nikako ne znači da on ne treba da prati svoje zdravstveno stanje, konsultuje se s ljekarima i pije odgovarajuće lijekove i suplemente.
Tim povodom se na društvenim mrežama i u javnosti pokrenula polemika: da li ili ne ibuprofen, lijek koji pod raznim drugim nazivima pije i veliki broj ljudi u Srbiji, šteti kada se liječimo od korona virusa?
Portparol Svjetske zdravstvene organizacije Kristijan Lindmejer rekao je novinarima u Ženevi da stručnjaci UN-ove zdravstvene agencije “to istražuju kako bi dali dalje smjernice”, preneo je AFP.
– U međuvremenu, preporučujemo upotrebu paracetamola, a ne ibuprofena kao leka – rekao je Lindmajer, prenosi AFP.
Dodao je da ako su ibuprofen “propisali zdravstveni radnici, onda je to naravno na njima”.
Marijan Ivanuš, direktora Svetske zdravstvene organizacije u Beogradu, rekao je da “detaljnog i konačnog odgovora na to pitanje nema još uvijek”.
– Upravo smo završili telefonsku konferenciju i jedno od pitanja je bilo baš vezano za ibuprofen. Jako je teško kada se pojavi određena informacija za novu bolest dokazati da li je to istina ili laž. Za sada SZO prikuplja dokaze i kada budu imali zvaničan odgovor, izaći će sa njim – istakao je Ivanuša.
Priča na ovu temu je krenula kada je portal “thelocal.fr” objavio odgovore francuskog ministra zdravlja i njegov sajvet da se izbjegava ibuprofen ako je neko zaražen korona virusom.
Francuski ministar zdravlja upozorio je javnost da upotreba ibuprofena otežava stanje u slučaju infekcije korona virusom.
– U slučaju povišene temperature uzimati paracetamol. Ako ste uzimali ibuprofene, najbolje je da konsultujete svog ljekara – napisao je ministar na Tviteru.
Ipak, mnogi se nisu složili s tim, a engleski istraživači demantovali su francuskog ministra zdravlja. S tim da nije dokazano da ibuprofen šteti zaraženima korona virusom složila se i naša sagovornica.
– Istraživala sam dosta na tu temu i sve što mogu da kažem jeste da je u pitanju lažna vijest. Jednostavno, kratko je vrijeme da se dokaže da i ibuprofen i paracetamol na bilo koji način štete liječenju korona virusa – objašnjava primarijus doktor Tanja Radosavljević, pulmolog, koja je dugo radila na Klinici za plućne bolesti Kliničkog centra u Nišu, a kasnije i na Institutu za plućne bolesti i tuberkulozu Kliničkog centra Srbije kao ljekar specijalista pneumofiziolog.
Ona dodaje da ni Kinezi kao svakako najiskusniji u lečenju korona virusa nisu potvrdili glasine koje sada kruže internetom o štetnom dejstvu ibuprofena.
– Ovo što se dešava oko ibuprofena je najbolji pokazatelj zašto se ne treba oslanjati na bilo šta što nije zvanična preporuka zvaničnih stručnih tela i organizacija. Francuski ministar zdravlja je ovo preporučio, a njemačko ministarstvo zdravlja ga je demantovalo – napisao je i pulmoglog Srđan Lukić za koga mediji navode da sada radi u Sloveniji.
Šta da koriste zaraženi kod kuće?
Ipak, ko se nalazi u karantinu kao zaražen korona virusom mora da obrati pažnju prvenstveno na imunitet, kaže naša sagovornica.
– Ne postoji dokazani lijek protiv korona virusa, zato je važno da se se prvenstveno vodi računa o jačanju imuniteta – objašnjava doktorka Radosavljević. Ona je istakla da jačanje imuniteta treba da ide i na prirodan način i kroz suplemente.
– Koristite med, matični mleč, pa i suplemente i dodatke ishrani – kaže doktorka iako je ona prvenstveno za prirodan unos putem hrane i dodaje da je od virusa najbolja odbrana cink.
– Cinka, prema njenim riječima, ima u hrani koja nam je svakodnevno dostupna: u mesu, pilećem i ćurećem, zatim u jajima i mliječnim proizvodima, takođe u integralnom brašnu, sirevima.
– Važno je i da koriste vitamin C koji se nalazi u argumima, ali i da piju dosta tečnosti, jer je tijelo sklono dehidrataciji – kaže primarijus doktor Tanja Radosavljević ističući da je jedna od najvažnijih stvari za imunitet dobar san.
S njom se složio i epidemiolog dr Predrag Kon koji je u našem timu za sprječavanje korona virusa.
Upitan za mjere borbe protiv korona virusa, dr Kon je objasnio da je najvažnije mirovanje.
– Mirovanje i što više sna. Dobra ishrana, dakle da se zdravo hranimo i pazimo na imunitet, a što se tiče čajeva, to ne može smetati – rekao je ovaj stručnjak.
BONUS
Epidemija korona virusa trajaće do proljeća 2021. godine, ocjenjuju stručnjaci iz Ujedinjenog Kraljevstva.
List Gardijan došao je do prvih procjena stručnjaka koji pretpostavljaju da će epidemija u Ujedinjenom Kraljevstvu trajati do proljeća 2021. godine i da će dovesti do hospitalizacije 7,9 miliona ljudi, kao i da će se do kraja epidemije oko 80 odsto Britanaca zaraziti korona virusom.
Vrhunac epidemije ova zemlja očekuje od kraja maja do sredine juna, kada će pritisci na bolnice biti najveći. Sve zemlje svijeta u ovom trenutku ujedinjene su u naporima da što efikasnije i brže suzbiju epidemiju, a novu sjenku na problem baca posljednja vijest iz SZO koja glasi da su ljudi prenosioci virusa i dvije nedelje nakon što svi simptomi korona virusa nestanu.
Kako piše Gardijan, stručnjaci savjetuju da će virus ponovo početi da hara u toku jeseni ili zime, što znači da će sve zemlje morati da razviju dugoročne planove za takve slučajeve.
Prva vakcina očekuje se vjerovatno za 18 mjeseci, pa je zato vrlo važno da se osmisli detaljna strategija, upozoravaju stručnjaci.
Ponekad je moguće oboljele u kratkom roku identifikovati i izolovati. U takvim slučajevima, broj ljudi koje jedan oboleli uspijeva da zarazi (R0) pada ispod 1 i epidemija jenjava. Sve dok je R0 veći od broja jedan, bolest će se širiti.
U slučajevima SARSA u Kini, Tajlandu, Vijetnamu, Kanadi, ovaj virus je vrlo efikasno spriječen rigoroznim merama izolacije. Ono što je tad bilo olakšavajuća okolnost je da su oni najviše zarazni imali i teške simptome, i to veoma jasne, pa je bilo lakše identifikovati ih na vrijeme. Međutim, u Torontu je SARS ponovo izbio čim su ukinute stroge mjere opreza, i to nakon što je prvi talas odlično kontrolisan.
COVID-19 nije isti kao grip
Stručnjaci uporno na to skreću pažnju. Grip je tip virusa koji se sezonski mijenja, to je činjenica, ali se pojedini sojevi ponavljaju ili su dovoljno slični prethodnim sojevima na koje smo se vakcinisali ili na koje smo stekli imunitet da možemo da se izborimo sa sezonskim mutacijama. Sa virusom COVID-19 nikada se ranije nismo sreli, pa nemamo ni tu malu zaštitu u vidu unakrsne reaktivnosti. I ovaj virus će možda jednom postati sezonski, kada ga većina preboli i pronađe se vakcina, ali ni tada se ne zna kako će izgledati.
Da je situacija alarmantna, pokazuju i brojke iz Kine i Italije. Ovih dana je Italijansko udruženje biotehničara uporedilo podatke državnih institucija o gripu iz sezone 2018.-2019. sa podacima o virusu COVID-19 iz ove godine – rezultati kažu da je u najgoroj nedelji epidemije korona virusa odnijeto 23 puta više života od najgore nedelje gripa 2019. godine.
Za prag kolektivnog imuniteta od korona virusa, potrebno je da čovječanstvo ima oko 50 odsto imunih. Tek kada polovina čovječanstva preleži ovaj virus, rizične grupe imaće zaštitu kolektivnog imuniteta. To znači da će ovaj virus nastaviti da se širi, stručnjaci se nadaju kontrolisano, sve dok populacija ne stekne imunitet.
Međutim, ako virus brzo bude mutirao, onda ni to neće biti nikakva zaštita jer će nam trebati vakcina koja će se svaki put prilagođavati evoluiranom virusu. Tek kada budemo imali efikasne vakcine, rizične grupe moći će da se vakcinišu dok će ostali moći da stiču imunitet na prirodan način, kao danas sa gripom. Dakle, stručnjaci ne znaju koliko će ovo tačno trajati, a ono što je važno je da se strogo pridržavamo preporuka stručnjaka, da ne paničimo, ali i da ne budemo previše opušteni. Na vakcinama se radi punom parom, a na nama je da se potrudimo da što je više moguće ljudi preživi ovaj period.