Otprilike jedan na svakih šest zaraženih razvije ozbiljniji oblik bolesti, sadašnja smrtnost iznosi oko 2 posto, a neki pokazatelji inkubacije otkrivaju zašto se tako brzo širi korona virus
Kako broj slučajeva širom svijeta i dalje raste, znanstvenici naporno rade na boljem razumijevanju novog koronavirusa, SARS-CoV-2, koji uzrokuje respiratornu bolest COVID-19. U posljednjem istraživanju škole javnog zdravlja Johns Hopkins Bloomberg objavili su procijenjeno prosječno razdoblje inkubacije, tj vrijeme izloženosti novom virusu i pojavljivanja simptoma, koje iznosi pet dana.
To znači da u prosjeku treba pet dana prije nego što ljudi pokažu bilo kakve znakove da su bili zaraženi nakon kontakta s nekim tko ima virus, pružajući podršku preporučenom karantenskom razdoblju od 14 dana koje trenutno koriste brojni centri za kontrolu bolesti diljem svijeta, piše IFL Science.
Daljnje procjene studije objavljene u časopisu Annals of Internal Medicine sugeriraju da će se prema konzervativnim pretpostavkama 101 od svakih 10.000 slučajeva razviti simptome nakon 14 dana aktivnog praćenja ili karantene. Duže praćenje bi moglo biti opravdano – Na temelju naše analize javno dostupnih podataka, razumljiva je trenutna preporuka od 14 dana za aktivno praćenje ili karantenu, iako bi s tim vremenom neki slučajevi bili promašeni dugoročno – rekao je autor studije, Justin Lessler, izvanredni profesor u Odjel za epidemiologiju.
ISPOVIJESTI PACIJENATA
Preboljeli su koronu: Boljeli ih mišići, a dobili su i lijek za HIV Stoga autori sugeriraju da bi ‘duže razdoblje praćenja u ekstremnim slučajevima moglo biti opravdano’. Razumijevanje razdoblja inkubacije bolesti može pomoći epidemiolozima da procjenjuju vjerojatnu dinamiku epidemije te informirati službenike javnog zdravstva koji dizajniraju učinkovite karantenske i kontrolne mjere.
Koji su simptomi?
Glasnogovornica WHO-a Carla Drysdale kaže da su najčešći simptomi vrućica, umor i suhi kašalj. Neki pacijenti mogu imati bolove, začepljenost nosa, curenje iz nosa, grlobolju ili proljev koji su obično blagi i počinju postupno. Neki koji su zaraženi ne razvijaju nikakve simptome i osjećaju se normalno, dok se oko 80 posto ljudi oporavi od bolesti bez potrebe za posebnim liječenjem.
Otprilike 1 od svakih 6 zaraženih razvije ozbiljniji oblik bolesti te poteškoće s disanjem. Stariji ljudi i oni s osnovnim medicinskim problemima poput visokog krvnog tlaka, srčanim problemima ili dijabetesom imaju veću vjerojatnost da će razviti teži oblik – istaknula je Drysdale, dodavši da je zasada smrtnost oko 2 posto. S obzirom na to da je riječ o novoj bolesti, stručnjacima je potrebno više epidemioloških podataka da bi utvrdili je li osoba imuna nakon infekcije.
Što COVID-19 zapravo čini tijelu?
Evo što znamo za sada – s više od 116.000 slučajeva na globalnoj razini i preko 4000 smrtnih slučajeva, stručnjaci upozoravaju na potencijal širenja virusa na lokalnim razinama. Mnogo toga o tome kako COVID-19, respiratorna bolest uzrokovana virusom SARS-CoV-2 djeluje na tijelo tek treba otkriti. Prošlog mjeseca Kineski centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je kliničke detalje o prvih 72.000 pacijenata.
COVID-19 je ‘sličan, ali različit’ od teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS), no to omogućava znanstvenicima da koriste ono što je poznato o SARS-u za informiranje o novom koronavirusu. Baš poput gripe, COVID-19 započinje u plućima i širi se kapljicama vode kada osoba kihne ili kašlje.
UVODE NOVE MJERE
Zbog korona virusa Talijani ne trebaju plaćati porez i režije… WHO je izvijestio da je SARS napadao tijelo u tri faze – virusna replikacija, imunološka hiperaktivnost i razaranje pluća. Rane studije pokazuju da se COVID-19 učinkovito umnožava u gornjim dišnim putevima. Zaražene osobe proizvode veliku količinu virusa na početku infekcije, zbog čega bez simptoma zaraženi doprinose širenju virusa. Korona virus započinje blagom prehladom i upalom gornjih dišnih puteva, nakon čega slijedi upala pluća koja ne ugrožava život. Nakon otprilike tjedan dana, ta kronična upala pluća komplicira se s akutnim respiratornim distres sindromom. Kad se zarazi, tijelo aktivira citokinski odgovor pri čemu imunološke stanice napadaju virus. U nekim slučajevima i iz nepoznatih razloga, virus može izazvati prekomjerno reagiranje imunološkog sustava, što može onemogućiti oporavak, piše IFL.
BONUS
Rukavice se ne smiju tretirati kao alternativa dobroj higijeni. Mnogi ih nakon izbijanja pandemije koriste, no one zapravo mogu povećati rizik od hvatanja zaraze
Britanski liječnici upozoravaju da jednokratne rukavice koje mnogi koriste nakon izbijanja pandemije korona virusa, mogu povećati rizik od zaraze, piše New York
PANDEMIJA KORONA VIRUSA
Sličan gripi, a nije gripa: Koji su simptomi najalarmantniji?
Dr. Simran Deo kazala je da iste te rukavice mogu biti skladište bakterija jer na svojoj površini i dalje mogu ostati kapljice jer su zaraženi ljudi recimo kihnuli na njih ili kašljali u blizini. – Iako rukavice mogu zaštititi vaše ruke od dodira s tim kapljicama, one će i dalje ostati na površini rukavica i možda će trajati duže ako se često ne peru, a sve to povećava rizik od zaraze. Tim rukavicama se možete dirati po licu ili ćete dirati hranu. Postoji rizik da zarazite i druge – izjavila je dr. Deo.
ZNANSTVENE ČINJENICE
Simptomi se javljaju nakon pet dana: Evo što korona radi tijelu
Liječnici savjetuju i kako je redovito pranje ruku sapunom i vodom te korištenje sredstva za dezinfekciju bolja obrana od virusa. – Rukavice se ne smiju tretirati kao alternativa dobroj higijeni. Primarni savjet je da perete ruke sapunom i vodom, ili koristite sredstvo za dezinfekciju koje ćete utrljati u ruke, i to ćete raditi od 20 do 30 sekundi – dodaje liječnica.