Domaće džemove volimo svi, a iz obilja ljetnog voća koje nam se nudi za pripremu ovog ukusnog pripravka, ovog puta izdvajamo smokve. Džem je jedan od slasnih voćnih namaza koje rado jedemo ujutro za doručak ili u pripremi za deserte i palačinke, a džem od smokava nije iznimka. Priprema je jednostavna, a ako imate mogućnost pripremiti ga od voća iz vlastitog uzgoja, džem će biti još ukusniji.
Osim sušenih smokava, među slatke zimnice spadaju marmelada, pekmez i džem od smokve. Imajte na umu da uvijek birate smokve s tankom kožicom koje je lako oguliti, a ako je smokva već dovoljno zrela, koža će sama pucati i guljenje nije ni potrebno. Također budite oprezni s prezrelim smokvama jer mogu rezultirati kiselom zimnicom koja neće biti toliko ukusna koliko je pripremljena od svježih, zrelih smokvi.
Karakteristike smokve
Smokva (lat. Ficus carica) je jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu i pripada porodici dudova. Uzgajala se čak i prije ječma, pšenice i raži i predstavlja prvi primjer organizirane poljoprivredne proizvodnje. Životni vijek stabla smokve je 50-70 godina.
Smokva je listopadno stablo, naraste do 10 metara u visinu tvoreći široku krošnju s dugim, ali slabo razgranatim granama. Listovi smokve veliki su 10-25 centimetara, srcastog oblika. Plod smokve kruškastog je oblika, zelene ili ljubičaste boje.
Smokve bez ljudske pomoći rastu i uspijevaju na nepristupačnim i krševitim područjima, ali dobro uspijevaju i u kontinentalnom dijelu zemlje.
Smokve za preradu
Sve sorte smokava razvrstavaju se u četiri kategorije: jednorotke bijele, dvorotke bijele, jednorotke crne i dvorotke crne. U plodovima jednorotki uživamo jednom, dok nas dvorotke razvesele dva puta u jednoj sezoni.
Iz obilja sorti smokava izdvojili smo one najbolje za preradu i pripremu džema.
Šaraguja
Sorta Šaraguja je jednorotka crna. Spljoštenog je oblika, izraženog vrata i ljubičasto-crvene kožice. Meso je žućkaste boje, a unutrašnjost intenzivno crvene. Plodovi ove smokve dozrijevaju od sredine kolovoza do sredine listopada. Zbog bogatog, slatkog okusa odlična je pripremu džema.
Miljska figa
Sorta Miljska figa također spada u smokve jednorotke crne. Plod ove smokve težak je 30-40 grama i ima ljubičastu kožicu. Privlačna je oku i odlične je kvalitete, kako u svježem stanju, tako i za preradu u džem. Dozrijeva od kraja kolovoza do kraja listopada.
Bjelica
Sorta Bjelica je dvorotka bijela, bujnog rasta i visoke krošnje. Plod je težine 40-60 grama, okruglog oblika s glatkom, sjajnom, debelom, žutozelenom pokožicom. Meso je bijelo, iznutra blijedo žućkasto. Prvi rod ove sorte dozrijeva sredinom srpnja. Drugi rod dozrijeva od sredine kolovoza do sredine listopada i vrlo je obilan zbog čega ju rado koristimo u pripremi džemova.
Grčka smokva
Sorta Grčka crna je dvorotka crna. Rodnost ove sorte visoka je i redovita. Plodovi su zeleno-smeđe boje. Plodovi prvog roda dozrijevaju krajem lipnja. Teški su oko 50 grama. Plodovi drugog roda nešto su sitniji i počnu dozrijevati početkom kolovoza. Ova sorta, kao i prethodne, prikladna je za konzumaciju u svježem stanju, sušenje i proizvodnju džema.
Berba i kupovina
Berba smokava, ovisno o sorti, obavlja se od lipnja do listopada. Bere se u više navrata, jer plodovi ne dozrijevaju ravnomjerno. Smokve beremo u rukavicama jer želimo spriječiti kontakt kože s iritirajućim smokvinim mlijekom. Smokve nakon berbe ne dozrijevaju, što treba imati na umu ako ćemo ih prerađivati. Plodovi koje ćemo koristiti za proizvodnju džema trebaju biti potpuno zreli jer tada sadrže najveću količinu šećera.
Ubrane smokve polažemo u gajbe u samo jednom sloju, ne slažemo ih jedne na druge, kako bi izbjegli oštećenja i istjecanje dragocjenog soka. U prezrelim smokvama dolazi do isparavanja vode, postaju mekane, a koncentracija šećera se povećava. Ako nije došlo do fermentacije ili pojave plijesni i gljivica, takve smokve su iskoristive za proizvodnju džema.
Recepti za džem od smokava
Obavezno proučiti prije pripreme!
pasterizacija
sterilizacija staklenki
razlika između pekmeza, marmelade i džema
Domaći džem od smokava
Od količina navedenih u ovom receptu dobit ćete 1 kg džema fine arome. Smokve obrišite krpom i odrežite im peteljku. Nemojte ih guliti, jer će kožica džemu dati krupniju strukturu. U ovaj recept također ne ide konzervans jer limun i šećer produljuju vijek trajanja zimnice.
Sastojci
2 kg očišćenih smokava
350 g šećera
2 vanilin šećera
sok 1 limuna
naribana korica jednog limuna
Priprema
Narezane smokve i šećer zavrijte u dubokom loncu te kuhajte 40 – 45 minuta.
Dodajte vanilin šećer, limunov sok i koricu i dobro promiješajte.
Vruć džem sipajte u čistu staklenke, poklopite čistim poklopcem i okrenite ih naopako.
Staklenku ostavite u tom položaju 24 sata.
Džem od smokava bez šećera
Smokve su same po sebi vrlo slatke, pogotovo ako ih uberemo u pravom trenutku. Džem od smokava bez dodanog šećera nije presladak, a ako mu dodamo đumbir, cimet ili rum, još ćemo više obogatiti ovaj ukusan namaz. Od navedene količine sastojaka dobit ćete otprilike 3 kg džema.
Sastojci
4 kg smokava
2 limuna
2 grejpa / naranče / nektarine
dodaci po želji: đumbir, cimet, vanilija, rum
Priprema
Očišćene smokve, oguljeni limun i drugo voće za koje ste se odlučili narežite na ploške. U slučaju da je limun domaći i nešprican ne morate ga guliti.
Premjestite sve u duboki lonac, pospite začinima i uz povremeno miješanje kuhajte otprilike 45 minuta.
Pola smjese ako želite usitnite štapnim mikserom.
Vruću smjesu ulijte u očišćene i sterilizirane staklenke, poklopite, okrenite naopako, umotajte u deku i ostavite da se hlade 24 sata.
Džem od smokava iz pećnice
Priprema ovog džema ne može biti jednostavnija, a ukus je fantastičan.
Sastojci
6 kg smokava
1,5 kg šećera
sok dva limuna
sok dvije naranče
1 nasjeckana naranča
Priprema
Smokve očistite i odrežite im peteljke.
Zdrobite ih rukama ili narežite.
Prelijte ih limunovim i narančinim sokom i dodajte naranču narezanu na komadiće.
U dublji pekač ili tepsiju stavite pripremljenu smjesu i pecite na 200°C.
Kada smjesa provri temperaturu smanjite na 150°C i pecite još 1 sat.
Zatim u smjesu umiješajte šećer i pecite do željene gustoće – ako želite malo rjeđi džem još otprilike 2 sata, a kao želite gust džem 3 sata.
Gotov džem još vruć sipajte u staklenke, zatvorite, naopako okrenute umotajte u deku i pustite da se hladi.
Svi recepti za zimnicu od smokava >>
Čuvanje i skladištenje
Džem čuvajte na hladnom i tamnom mjestu, u podrumu, u hladnoj smočnici, a ako se radi o manjim količinama u hladnjaku.
Nakon otvaranja obavezno ga čuvajte u hladnjaku i potrošite u nekoliko dana, a kako ga ne bi morali jesti na silu “samo da se ne pokvari”, dobra je ideja džem ulijevati u manje staklenke.
Savjeti
Boja džema će ovisiti o zrelosti i boji smokava, a okus o vrsti. Tamne smokve imaju intenzivniji okus od bijelih stoga je i aroma džema intenzivnija.
Ako kuhate veću količinu smokava, vrijeme kuhanja se produžuje, a je li džem gotov možete provjeriti kada kuhačom prođete po dnu lonca i vidi se dno.
Smokve prije kuhanja možete samljeti i na mašini za meso, pa ih onda staviti kuhati.
Upotreba u kuhinji
Osim klasičnih načina na koje koristimo džemove, donosimo vam i nekoliko inovativnih ideja. Obogatite dosadnu zobenu kašu žlicom džema od smokve, ili ga iskombinirajte na kruhu ili u palačinkama s kikiriki maslacem.
Džem od smokava izvrstan je dodatak sirevima, kao dio sirnih plata ili u sendvičima, a najbolje se slaže sa sirom Brie.
Ne presladak džem, dakle onaj bez dodatka šećera, pokušajte dodati mesnoj pečenki, marinadi, mesnim okruglicama ili umacima od divljači. Mogli bi se oduševiti.
I za kraj, naravno, deserti. Svaki kolač, krafna, kiflica ili keksić postati će poseban zalogaj, upotrijebite li kao fil džem od mediteranske kraljice voća – smokve.
Ljekovita svojstva
Smokve su, uz to da su izvrsnog okusa, poznate i po brojnim pozitivnim učincima na ljudsko zdravlje. Zbog velike količine vlakana, dobro djeluju na probavu. Bogate su vitaminima, mineralima, antioksidansima i fitokemikalijama. Sadrže i do 80% vode te se ubrajaju u voće s najvećim udjelom prirodnih šećera.
Od vitamina u smokvama, najzastupljeniji su A, C, B6 I K, a vitamin B6 pomaže tijelu u obnovi novih bjelančevina, a ima i važnu ulogu u zdravlju mozga. Smokve su bogat izvor kalcija, fosfora, bakra, kalija i magnezija. Antioksidansi, kojima smokve obiluju, štite naš organizam od prijevremenog starenja. Svježe smokve imaju malo kalorija zbog čega su idealna zamjena za “nešto slatko” u dijetama.