NAGLE PROMJENE VREMENA POGAĐAJU SVE, A EVO KOGA NAJVIŠE! Dr Lebedinski o simptomima: Liče na umor, osluškujte SVOJE TIJELO

Doktor Evgenij Lebedinski, kardiolog Kliničko-bolničkog centra “Doktor Dragiša Mišović”, objasnio je kako na nas utiču nagle promjene vremena.

Nagle promjene temperature odražavaju su na mnoge, a kome najviše smetaju temperaturne oscilacije, objašnjava doktor Evgenij Lebedinski, kardiolog Kliničko-bolničkog centra “Doktor Dragiša Mišović” za RTS.

Respiratorne infekcije, od prehlada do gripa, preko krakena, do šarlaha i varičela su ovom periodu u jeku. Malo-malo pa su ambulante pune, a gotovo da nema odrasle osobe ili detata koje ovih dana nije imalo zdravstvene probleme, sa lakšom ili težom kliničkom slikom.

Kliničko-bolnički centar “Doktor Dragiša Mišović” bilježi natprosječan broj onih koji su se u posljednja 24 sata javili na hitan prijem, a preopterećena je i Klinika za dečje plućne bolesti, prenosi RTS. Dr Evgenij Lebedinski kaže da lekari od prethodnih godina ovaj period poznaju kao period kada se češće javljaju hronični bolesnici sa različitim pogoršanjima, često i infektivnim.

“Nekoliko je faktora da se se oni češće javljaju – promjena temperatura, loš vazduh posebno kod plućnih bolesnika, a za nama je i sezona slava koja preopterećuje naše pacijente”, istakao je dr Lebedinski.

Prema njegovim riječima, hronični pacijenti, zbog čestih posjeta ljekarima, znaju kako da se ponašaju, obučeni su kako da reaguju, a donekle mogu i sami sebi da pomognu. Međutim, oni mlađi su kritičniji…

“Mladi i pacijenti koji dolaze sa ozbiljnim komplikacijama prvi put bez ranijeg javljanja zaista su izazov u našem radu“, navodi dr Lebedinski i dodaje da je u poslednje vreme, pomoć u KBC „Dr Dragiša Mišović“ zatražio veliki broj mladih pacijenata sa akutnim koronarnim sindromom ili sa povredama velikih krvnih sudova, pogotovo u glavi.

Takvi pacijenti ne mogu da znaju da će im se nešto desiti. Trebalo bi da osluškuju svoje tijelo, savjetuje dr Lebedinski, naročito ukoliko u porodici postoje slučajevi kardiovaskularnih oboljenja ili kod samih pacijenata faktori rizika – gojaznost, dijabetes, hipertenzija.

“Ne bi bilo loše da se oni jave svom odabranom ljekaru i urade preventivne preglede“, navodi dr Lebedinski.

Prema njegovim riječima, uvijek imamo neke simptome: “To su sitni alarmi koje često zaobilazimo i pripisujemo umoru. Treba osluškivati sebe i svoje telo. Čoveka treba hitno da odvede kod ljekara bol u grudima, bilo koja vrsta senzacije, pogotovo ako se širi u ramena, ruke, vrat, vilicu.  Različite vrste tištenja, probadanja, gušenja takođe su znak da treba otići na pregled”, rekao je doktor za RTS.

(MONDO/RTS)