Podsjeća na keto dijetu
Atkinsova dijeta je ishrana sa vrlo malo ugljenih hidrata pa se, tokom nje, tijelo primorava da troši masti radi energije. Tokom prve faze se uzima samo 20 grama namirnica sa ugljenim hidratimaa dnevno, što je značajno manje od uobičajenih 220 do 320 grama koliko obično jedemo.
U drugoj fazi, količina ugljenih hidrata se povećava na 40 pa i 60 grama ugljenih hidrata, a do četvrte fazi Atkinsove dijete se stiže i do 100 grama. Ipak, poslije tog “olakšanja” se postavlja granica i ova crta ne prelazi. U poređenju sa keto dijetom, na koju najviše liči, Atkinsov režim ishrane dozvoljava više ugljenih hidrata, ali traži i unos više proteina.
U pogledu mehanizma topljenja masnih naslaga, obje se baziraju na ketozi – metaboličkom stanju u kojem telo sagorjeva masti umjesto ugljenih hidrata i šećera. Prema iskustvima žena koje su imale između 10 i 20 kilograma viška, u prve dvije nedjelje su neke uspijevale da smršaju oko šest kilograma. Za one manje gojazne, važi pravilo da sporije mršave, pa se one oslobode oko 4 kilograma, a slično je primjećeno i kod žena koje imaju više od 25 kilograma viška.
I osobe koje teže mršave imaju razlog za zadovoljstvo – oni više poštuju napore koje su uložili u cijeli proces, pa je manji rizik da će sabotirati sopstveni trud.
Četiri faze Atkinsove dijete
U prvoj – uvodnoj fazi (indukciji) na jelovniku treba da vam se nađe živinsko meso ili riba – tri puta dnevno, oko 100 do 120 grama. Dozvoljena su i masnija mesa, poput junetine, svinjetine i jagnjetine, ali ne i mesne prerađevine. Savetuje se da jedete jaja, a i masnoće su važan dio Atkinsonove dijete, pa uzimajte 2 do 4 kašike dnevno – ulje možete da koristite kao preliv za salate ili za prženje (izbjegavajte visoke temperature). Sirevi su dozvoljeni u manjim količinama.
Od povrća, dozvoljeni su spanać, zelena salata, masline, šampinjoni, celer, artičoka, blitva, paradajz, plavi patlidžan, brokoli, paprika, luk, bijeli luk, kupus i boranija. Ova faza isključuje skoro potpuno ugljene hidrate. Traje oko dvije nedjelje i mnogi je zovu “masna faza”.
U drugoj – ravnotežnoj fazi – dodaje se i voće – borovnice, maline, jagode, dinje i kupine. Tada počinjete da jedete i male količine mahunarki – pasulja i sočiva (ne više od 30 grama dnevno), a ukupno je dozvoljeno do 15 grama ugljenih hidrata. Traje dok ne oslabite pet kilograma.
U trećoj fazi, ishrana će biti obogaćena manjim količinama slađeg voća – trešnjama, smokvama, lubenicom, jabukom, kivijem, ananasom (svježim) i kajsijama. Mera je oko 3 kajsije, pola jabuke, pola šolje kockica lubenice… dnevno.
Sada je dozvoljeno i nešto žitarica – 1 kriška integralnog hljeba ili dvije kašike kuvane pšenice dnevno. Možete pojesti pola šolje kuvanog pirinča ili ječma. Ova faza nas uvodi u zaključnu. Traje sve dok ne dostignete željenu težinu i ne uspijete da je održite mjesec dana.
U četvrtoj fazi se u dozvoljene izvore ugljenih hidrata ubacuju i banane i breskve (jedna mala dnevno), grožđe i kruške. Ovo je poslednja faza kada treba naći ličnu mjeru ugljenih hidrata koje možete pojesti, a da se ne ugojite. Ako se desi da dobijete više od dva kilograma, treba odmah smanjiti namirnice koje sadrže ugljene hidrate.