Nema ko ne voli domaće krofne, a najčešće smo ih jeli kad odemo kod bake, koje su ih pripemale po starom receptu koji se prenosio sa kolena na koleno. Vazdušasto mekano tijesto i hrskava korica je ono što čini krofne tako neodoljiivim, piše Stvarukusa.rs
Ipak, mnoge današnje domaćice u nedostatku vremena pribegavaju brzim rešenjima kada je priprema krofni u pitanju, zbog čeka one neretko izgledaju drugačije od onoga kako su zamislile.
Tako se događa da tijesto ili ne naraste dovoljno i liči na uštipke, ili upije višak ulja, a nerijetko i krofne iznutra budu žilave. Da vam se to ne bi desilo, pridržavajte se starinskih pravila koja su poštovale naše bake.
1. Kvasac, a ne prašak za pecivo
Prave krofne moraju da sadrže kvasac. Istina je da i uz prašak za pecivo testo može da naraste, ali krofna nikada neće biti onako vazdušasta kad je prelomite, ako u tijesto umjesto kvasca stavite prašak za pecivo.
2. Tijesto mora da se udvostruči
Kad riješite da pravite krofne, odvojite dovoljno vremena za ovaj poduhvat. Nemojte brzati i vaditi krofne ako tijesto nije udvostručilo svoju zapreminu u suprotnom, krofne će biti žilave.
Kad jednom zamijesite testo, ostavite ga da odstoji na toplom mjestu da uskisne. Tek kad primijetite da se testo udvostručilo, možete da ga premijesite, jer samo tako će se na ispečenim krofnama pojaviti onaj prepoznatljivi bijeli vjenac između polovina.
3. Prava količina masnoće i idealna temperatura za pečenje
Krofne moraju da plivaju u vrućoj masti ili ulju, a ukoliko štedite na masnoći u kojoj ćete pržiti krofne, opet ćete dobiti uštipke umesto vazdušastog tijesta. Idealna temperatura za prženje krofni je između 180 i 190 stepeni. Ukoliko nemate kuhinjski termometar, poslužite se starim trikom, a to je da u zagrijanu masnoću pospete prstohvat brašna.
Ako brašno odmah počne da cvrči, temperatura je adekvatna. U suprotnom kada se prži na niskoj temepraturi ijtesto upija višak ulja, dok će sa druge strane previsoka tepmeratura učiniti da spolja izgore, a iznutra ostanu žive.