Doktorka opšte prakse pričala o nastanku, simptomima i liječenju meteoropatije.
Ako vas promjena vremena pogodi kao čekić u glavu, niste sami! Meteoropatija je realno oboljenje, ali često čujemo da nam “nije ništa”, da nije moguće da nas vreme poremeti, a oni koji pate od ovog poremećaja reći će vam da se osjećaju kao da su mamurni i bolesni, i da su im tegobe itekako izražene. Kako lekar definiše meteoropatu i kako da sebi pomognemo, objasnila je doktorka opšte prakse dr Biserka Obradović na Prvoj.
“Posljednjih 15 godina, otkad su krenule ove nagle promene vremena, naučnici su počeli ozbiljnije da proučavaju efekat na naše zdravlje. Imamo dvije vrste, primarne i sekundarne. Primarni su zdravi ljudi koji nemaju tegobe dok ih meteoropatija ne pogodi, a sekundarni oni koji već imaju neko oboljenje, čije će tegobe nagla promjena vremena samo pogoršati”, rekla je ona.
Koji su simptomi, kako da prepoznamo šta nam se događa?
“Vremenske promene, i to nagle, utiču na elektromagnetne talase koji dalje djeluju na hipotalamus mozga, pod njegovim uticajem je hipofiza i ona luči hormon stresa, a manje endorfin, hormon zadovoljstva. Stižu napetost, nervoza, anksioznost, glavobolja, vrtoglavica, loš san, pospanost u toku dana… Osjećamo se loše, imamo bolove u mišićima i zglobovima”, rekla je ona.
Kada potražiti pomoć stručnjaka, odnosno otići kod lekara?
“Ako govorimo o hroničnim bolesnicima, odmah bi trebalo otići kod ljekara, nagle promjene utiču i na srčane bolesnike, visok pritisak, znatno će im se promeniti stanje i moraju kod ljekara. Terapiju bi trebalo revidirati, organizam želi da sačuva toplotu i sužavaju se krvni sudovi, a time raste i pritisak. To je kada prelazimo iz toplog u hladno vrijeme, tada se dešavaju moždani i srčani udar”, objasnila je doktorka.
I dijete može da bude meteoropata, to nije rezervisano za starije.
“Žene više reaguju, čak i deca, od muškaraca. Njihov hormonski sistem je u disbalansu, deca budu razdražljiva, nemirna, imaju loš san, pokazuju jako nezadovoljstvo i dekoncentraciju. Teško im je da se zaigraju kao u normalnim, stabilnim vremenskim uslovima”, rekao je on.
Kako se izboriti?
“Ne ostajte duže u krevetu, potražite izlaz, idite u prirodu, budite više aktivni, šetajte… Bar taj lijek, koji je najbolji i neprocjenjivo vrijedan, pomoći će. Pušači, neka smanje pušenje, svaka cigareta kada se zapali sužava krvne sudove narednih 15 minuta. Oni se sužavaju i zbog vremena, a mi zbog cigarete sužavamo ih dodatno. Smanjite energetske napitke, nema lijeka koji može zamijeniti fizičku aktivnost a ona može zamijeniti mnoge lijekove”, rekla je ona.
“Poslije pet kilometara brzog hoda svakog dana, po nekim istraživanjima, ljudi su smanjivali doze lijekova za pritisak. Što više boravka u prirodi, šetnje, što više svježe hrane, voća i povrća koje se jede između četiri i šest sati. Magnezijum, kalcijum, cink, ojačaće imuni sistem i pomoći će nam”, rekla je ona.
“I psiha je 90 odsto našeg funkcionisanja, ako smo pozitivni sve će nam biti lakše i ljepše”, rekla je ona.
(MONDO)