Kronična bubrežna insuficijencija ili bubrežno zatajenje je teška bolest koja može imati po život opasne posljedice.
Spriječiti razvoj bolesti prije nego uzrokuje ozbiljna oštećenja bubrega zahtjeva poznavanje faktora rizika. Jer što je bolest ranije uočena to je veća mogućnost liječenja i bolji oporavak.
Faktori rizika za pojavu bubrežne bolesti:
Povišeni krvni tlak je jedan od glavnih uzroka bubrežne bolesti. Budući da bubrezi filtriraju uremični otpad iz krvi, važno je da su krvne žile u dobrom stanju. Oštećene krvne žile mogu dovesti smanjene bubrežne funkcije pa bubrezi teže filtriraju otpad i održavaju ravnotežu tjelesnih tekućina.
Dijabetes se smatra sve važnijim faktorom rizika za razvoj bubrežnih bolesti. Dijabetes oštećuje male krvne žile koje ulaze u bubreg. Ove oštećene krvne žile uzrokuju da bubreg zadržava dodatnu vodu i natrij. Dolazi do oticanja i poteškoća u izbacivanju otpadnih tvari iz tijela.
Postoji niz medicinskih stanja koja mogu predstavljati rizik za pojavu zatajenja bubrega.
Infekcije bubrežnih filtera i imunološka reakcija na infekcije opasnija su stanja jer dolazi do oštećenja delikatnog bubrežnog tkiva. Bubrežnu bolest zapravo može izazvati bilo koja od mnogih bolesti koje oštećuju glomerule i bubrežne kanaliće. Vremenom glomerul polako biva prožet vezivnim tkivom pa prestaje glomerularna filtracija.
Ljudi čiji su bliski članovi obitelji imaju kroničnu bubrežnu bolest ili su na dijalizi imaju veći rizik za razvoj bolesti.
Nesreća ili predoziranje lijekovima mogu izazvati traumu bubrega. Ibuprofen i acetaminofen među lijekovima su koji mogu potaknuti upalu bubrega te povećati rizik od moguće bolesti bubrega. Fizička trauma, uključujući i ozljede zadobivene u automobilskoj nesreći ili tijekom kirurškog zahvata, mogu smanjiti dotok krvi u bubrege i rezultirati bubrežnom bolesti.
Bubrezi su parni organ mokraćnog sustava.
Zaduženi su za to da iz našeg tijela eliminiraju toksine.
Svaki dan kroz naše bubrege prolazi oko 200 L krvi, da bi se pročistila od otrova i toksina.
Bubrezi također proizvode važne hormone: erythropoietin, koji stimulira proizvodnju crvenih krvnih stanica, renin, koji regulira krvni tlak, i calcitriol.
U našem tijelu već postoji prirodan mehanizam čišćenja bubrega.
Ako konzumirate dovoljno tekućine u obliku vode, soka ili čaja, bubrezi se čiste sami.
Međutim, ponekad našim bubrezima je potrebna pomoć, te u ovom slučaju dolazi u obzir detoksikacija bubrega uz pomoć ljekovitih biljaka.
Osim što poboljšava njihov rad i sprečava stvaranje kamenca, čišćenje bubrega može pomoći eliminirati toksine iz organizma, ojačati imunitet, normalizirati krvni tlak i poboljšati funkciju mokraćnog mjehura.
Recepti za čišćenje bubrega
Čaj od sjemenki lubenice za bubrežne kamence
Edgar Cayce posebno preporučuje čaj od sjemenke lubenice ljudima, koje imaju bubrežne kamence. Također pomaže kod stimulacije funkcije bubrega:
Da bi pripremili čaj, potrebna Vam je jušna žlica sjemenki lubenice, koje ste prethodno samljeli ili isjeckali.
Prelijte sjemenke sa pola litre kipuće vode i ostavite da se ohladi. Zatim procijedite i odmah popijte čaj. Ako je to moguće, uvijek pripremite svježi čaj.
Čaj pijte tri puta tjednom, a možete ga piti i više puta na dan.
Čaj od sjemenki celera (Apium Graveolens)
Jušnu žlicu sjemenki celera, friško mljevenih ili isjeckanih, prelijte sa pola litre kipuće vode i ostavite da se ohladi.
Procijedite i odmah popijte čaj. Ako je to moguće, uvijek pripremite svježi čaj.
Čaj pijte bar jedan put dnevno, tri puta tjednom. Nemojte koristiti ovaj čaj, ako ste trudni.